PREHRANA KOD POVIŠENOG HOLESTEROLA

PREHRANA KOD POVIŠENOG HOLESTEROLA

Holesterol je kompleksna molekula, proizvod ljudskog i životinjskog metabolizma. Sastavni je dio stanične membrane i steroidnih
hormona. Tijelo bez njega ne može opstati, a svoje potrebe zadovoljava endogenim i egzogenim holesterolom. Endogeni
holesterol je onaj holesterol koji stvara sam organizam, tačnije jetra, a dnevno organizam odrasle osobe može proizvesti oko 1
gram holesterola. Egzogenih je holesterol koji unosimo hranom, isključivo namirnicama životinjskog podrijetla, budući da biljke
ne sadrže holesterol.

Holesterol u našem tijelu

Holesterol se među stanicama prenosi specijalnim prenosiocima koji se nazivaju lipoproteini. Nekoliko je vrsta prenosilaca
holesterola, a posebno su zanimljivi lipoproteini male gustoće (LDL) i lipoproteini velike gustoće (HDL).
Povišen nivo ukupnog i LDL-holesterola te smanjen nivo HDL-kolesterola povećavaju rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila.
Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose holesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak holesterola, koga stanica ne koristi, može se
taložiti na stijenkama arterija koje nose krv do srca i mozga. Na nastale naslage holesterola mogu se taložiti i neke druge tvari te
se stvara plak koji s vremenom može uzrokovati prvenstveno aterosklerozu, a potom i ostale bolesti srca i krvnih žila. Ovo je
razlog zašto se LDL-holesterol naziva "loš" kolesterol.
Lipoproteini velike gustoće (HDL) su molekule koje cirkuliraju kroz krv i uklanjaju višak holesterola iz krvi i tkiva vraćajući ga u
jetru. Na ovaj način smanjuje se vjerojatnost nagomilavanja holesterola na stijenkama žila kao i vjerojatnost razvoja
kardiovaskularnih bolesti, zbog čega se HDL-holesterol naziva "dobar" holesterol.
Promjene životnih, posebice prehrambenih navika često su prva terapija koja se savjetuje osobama koje imaju povišen nivo
holesterola u krvi. Tek nakon što se prehranom ne uspije sniziti nivo holesterola, liječenje se nastavlja primjenom lijekova,
najčešće statina, no i tada, kako bi liječenje bilo uspješno, prehrana mora prilagođena.

1. Ako imate prekomjernu tjelesnu masu, smršavite! Iako se visok nivo holesterola ne može uvijek dovesti u vezu sa pretilošću,
pretile osobe češće imaju povišenu vrijednost holesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase.

2. Vaš dnevni unos holesterola ne bi trebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg .
o Ograničite unos jaja, jetrica, bubrega i mozga. Ove namirnice izuzetno su bogate holesterolom.
o Sedmično ne konzumirajte više od 2-4 jaja, uključujući ona koja se koriste za pripremu drugih jela.

3. Neka masti u ukupnom kalorijskom unosu osiguravaju do 25-30% kalorija, od toga zasićene do 8%, višestruko nezasićene do
10%, i jednostruko nezasićene do 15%.
o Prije pripreme crvenog mesa poželjno je ukloniti sve vidljive masnoće.
o Uvijek birajte mlijeko i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti.
o Pri dodavanju masnoća jelu, prednost dajte maslinovom ulju

4. Bjelančevine bi trebale osigurati 15% ukupnog kalorijskog unosa. Bijelo meso peradi, krto crveno, , riba i soja dobri su izvori
visokovrijednih proteina. Prema studiji objavljenoj u časopisu Circulation, osobe čija vrijednost holesterola prelazi 6,21 mmol/L,
mogu imati koristi ako dnevno konzumiraju 25-50 g sojinih proteina.

5. Voće i povrće neka bude okosnica Vaše prehrane. Ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprječavaju oksidaciju LDL-
holesterola te posljedično smanjuju rizik za stvaranje plaka na krvnim žilama.

6. Topiva vlakna otapaju se u procesu probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od
apsorpcije različitih tvari, pa tako i holesterola. Pokazano je da povišen unos prehrambenih vlakana, bez drugih promjena
prehrambenih navika, može rezultirati smanjenjem holesterola za 2-4%. Jedna američka studija pokazala je da dnevni unos 25-
30 g prehrambenih vlakana može rezultirati smanjenjem razine holesterola za čak 12%.

7. Voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih
sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju nivoa holesterola u krvi.

8. Vježbajte redovno! Tjelovježba povoljno utječe na lipidni profil.

9. Dobro planirana vegetarijanska prehrana, prema brojnim istraživanjima, može polučiti jednako djelovanje na nivo holesterola u
krvi kao i lijekovi statini koji se koriste u istu svrhu. Razmislite i o ovoj mogućnosti!