UPALA PLUĆA (PNEUMONIJA)

UPALA PLUĆA (PNEUMONIJA)

Upala pluća ili pneumonija je akutna infekcija plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola, tzv. intersticij.
Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika: bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem (aspiracijom)
prašine, hemijskih iritansa, hrane ili povraćenog sadržaja. Liječnici danas dijele pneumonije na tzv. tipične-bakterijske i atipične
jer zahtijevaju različito liječenje. Bakterijske pneumonije najčešće uzrokuju sljedeće bakterije: pneumokok, Haemophilus
influenzae i Moraxella catarrhalis. Atipične pneumonije uzrokuju bakterije kao Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia
pneumoniae, Legionella ali i respiratorni virusi. Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem (sputum), vrućica i ponekad bol u
prsima. Obično se simptomi razvijaju tijekom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice (pleuritis).
Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sistema. Početak je obično nagao. Karakteristični su
sljedeći znakovi: vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja i otežano disanje. Mnogi
bolesnici, osobito oni visoke životne dobi, mogu imati podmuklije simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih
simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je osobito često, konfuziju (delirij).
Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno.
Temperatura raste postupno, a naraste i do visoke vrijednosti. Česti su i drugi, tzv. opći simptomi - glavobolja, bol u mišićima i
zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev. Kašalj se obično zapaža nakon 3 do 4 dana, a redovito
je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u
bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije se obično ne mogu i razlikovati
od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.
Iako većina pneumonija nisu po život opasne bolesti, ne smije se upala pluća zamijeniti s prehladom ili gripom. Uvijek kada imate
kašalj ili vrućicu koji duže traju, posjetite liječnika. Također budite oprezni ako opazite neobjašnjivo konfuzno ponašanje kod
starijih osoba. Liječnik može ponekad upalu pluća dijagnosticirati već na osnovu razgovora (uzete anamneze) i kliničkog
pregleda. Tokom pregleda liječnik će stetoskopom poslušati pluća gdje se mogu čuti pjenušavi, pucketajući šumovi koji ukazuju
na prisustvo tekućine u alveolama. Ovakvi šumovi karakteristični su za upalu pluća. Liječnik će zatražiti rendgensku snimku srca i
pluća, kako bi ustanovio mjesto infekcije. Napravit će i pretrage krvi kako bi utvrdio broj i vrstu bijelih krvnih stanica (leukocita) i
brzinu sedimentacije jer promijenjene i povišene vrijednosti ovih pretraga ukazuju na infekciju. Ponekad će zatražiti nalaz
antitijela na određene mikroorganizme ili uzeti uzorak iskašljaja kako bi izolirao potencijalne uzročnike bolesti. Liječenje ovisi
prvenstveno o mogućem uzročniku bolesti, te o ozbiljnosti simptoma.
Bakterijska pneumonija se liječi antibioticima kao što su penicilini, makrolidi (azitromicin), cefalosporini. Iako ćete vrlo brzo nakon
početka terapije osjetiti značajno poboljšanje, svakako u cijelosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može
dovesti do povratka bolesti, a također uzrokuju i pojavu otpornih vrsta bakterija.
Atipična pneumonija - Iako se određene vrste virusne upale pluća mogu liječiti s nekim antivirusnim lijekovima (antibiotici ne
djeluju na viruse), preporučuje se puno tekućine i odmor. Ponekad je potrebno duže vrijeme kako bi se bolesnik oporavio od
virusne nego od bakterijske pneumonije.
Atipična pneumonija uzrokovana Mycoplasmom pneumoniae liječi se antibioticima. Najčešće se i u djece i u odraslih koristi
azitromicin jednom dnevno tijekom 3 dana. Potrebno je i nekoliko sedmica za potpuni oporavak. Kao dodatak ovom, osnovnom
načinu liječenja, liječnik može propisati neke od lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji služe ublažavanju simptoma poput
visoke temperature i bolova u mišićima, te ublažavanju kašlja Ukoliko je prisutan kašalj s iskašljajem, tada se moraju izbjegavati
lijekovi koji potiskuju kašalj. Kašalj je prirodni obrambeni mehanizam kojim se pluća čiste.

Upala pluća je posljedica oslabljenog vlastitog obrambenog sistema.
Navodimo nekoliko korisnih savjeta koji Vam mogu pomoći da ojačate organizam.
• Sve osobe starije od 65 godina i mlađi hronični bolesnici trebaju specifičnu zaštitu, vakcinisanje.
• Perite ruke. Ruke tokom cijelog dana dolaze u kontakt s mogućim uzročnicima pneumonije. Kako biste smanjili izloženost tim
mikroorganizmima, perite često ruke.
• Nemojte pušiti. Pušenje oštećuje prirodnu odbranu protiv respiratornih infekcija.
• Brinite o sebi. Dovoljno odmora, pravilna prehrana i umjerena fizička aktivnost može pomoći ojačavanju imunološkog sistema.