Ateroskleroza













Napisao -Prim.Dr Mirsad Đugum

TIM POLIKLINIKE ATRIJUM:
Prim. dr. Mirsad Đugum, Mr.sci. Dr Amir Omerbašić , Mr.sci Dr Aida Kriještorac, Dr.med.Aida Udovčić.
Dr.med. Mirela Tuce, Dr.med. Mirela Mešić- Zidžović,


ATEROSKLEROZA - tihi ubica
Ateroskleroza je najčešća i najozbiljnija bolest u skupini bolesti nazvanih arterioskleroze - bolesti za koje je karakteristično da zid
arterije postaje stanjen i slabije elastičan. To je, zapravo, proces u kojem se masnoće, kalcij i produkti ćelijske razgradnje odlažu
duž unutarnjeg zida krvnih sudova - arterija.Tako se stvaraju naslage - plak, zvan aterom. Zbog toga krvni sud postaje krut,
neelastičan, a njegovi zidovi zadebljani. Istovremeno se sužava prostor za protok krvi, postaje sve uži pa se tako smanjuje
količina krvi koja protiče krvnim sudom, a samim tim i organi koje taj sud snabdijeva dobivaju manje hrane i kisika.


Dobra cirkulacija = dobro zdravlje
Slabije ishranjeni organi, s jedne strane, slabe i lakše obolijevaju, a, s druge strane, moguće je da se od plaka stvore krvni
ugrušci koji krvnim sudom putuju u druge dijelove tijela (najčešće u mozak i srce) uzrokujući tamo teške komplikacije (moždani
udar ili srčani infarkt).
Aterosklerotski proces može zahvatiti svaku arteriju, ali se najčešće nalazi na aorti, koronarnim i cerebralnim arterijama te se
često javlja na perifernim arterijama nogu. Mjesto gdje se nalazi sklerotična arterija određuje na kojem će se organu bolest
pojaviti.
Dakle, dobra cirkulacija - što znači dobar protok krvi kroz krvne sudove - vrlo je bitna, ona je garancija dobrog zdravlja i
održavanja života, jer dok krv dobro teče, možemo reći da dobro živimo, odnosno da smo zdravi.
Faktori rizika
Statistike, međutim, govore da u cijelom svijetu među čovječanstvom napreduju aterosklerotski procesi na krvnim sudovima. U
gotovo cijelom svijetu bolesti krvnih sudova spadaju u vodeće uzroke smrtnosti. Šta je tome uzrok?
Medicina je odavno utvrdila faktore rizika koji pogoduju nastanku ateroskleroze. Neki od njih mogu se liječiti ili kontrolirati, neke je
moguće modificirati, ali neki se ne mogu mijenjati. Što neka osoba ima više faktora rizika, to su veći njeni izgledi za ubrzani razvoj
ateroskleroze.
Faktori rizika koji se ne mogu mijenjati su dob, spol i nasljeđe. Ateroskleroza raste sa životnom dobi i češća je u žena u
postmenopauzi, ali se u sedmom i osmom desetljeću postotak izjednačava. Poznata je i porodična sklonost, a ulogu ima i rasna
pripadnost.
Faktori rizika koji se mogu mijenjati su povišene masnoće u krvi - holesterol, povišeni krvi pritisak, pušenje, šećerna bolest,
debljina, fizička aktivnost, alkohol i stres.
Holesterol i dijabetes
Kako raste nivo holesterola u krvi, tako se ubrzano razvija sklerotski proces u krvnim sudovima pa s njim i rizici od povišenog
pritiska i koronarne bolesti. Jer povišeni pritisak povećava radno opterećenje srca, ono se povećava, ali slabije radi kao pumpa, a
ako postoje i drugi rizici, nekoliko je puta povećan rizik za srčani i moždani infarkt.
I dijabetes ubrzava razvoj skleroze, a duhanski dim uzrokuje dva puta veći rizik od razvoja sklerotskih promjena i direktno
povećava LDL, „loš holesterol", a alkohol povećava krvni pritisak pa tako i rizik za infarkt.
Još jedan faktor rizika - prekomjerna tjelesna težina - smanjuje HDL, „dobar holesterol", povećava ukupni holesterol i trigliceride,
kao i krvni pritisak opterećujući i samo srce.
Ljudima u starijoj dobi jako je teško skidati težinu, ali skidanjem samo pola kilograma znatno se smanjuje rizik. Vježbanje ili
hodanje od 30 do 60 minuta dnevno podiže HDL.
O stresu kao faktoru rizika mnogo se govori i piše. Svaka osoba individualno reagira na stres, no utvrđeno je da postoji
povezanost između stresa i krvnog pritiska, što povećava rizik za srčanu bolest.
Razvoj simptoma
Kako da čovjek osjeti početne aterosklerotske promjene? Teško. Ateroskleroza ne uzrokuje nikakve simptome sve dok ne dođe
do kritičnog suženja arterije. Tada su simptomi znak nedostatka kisika, hrane i krvi u organu kroz koji krvni sud prolazi.
Zbog manjka kisika razvila se ishemija na tom području te ona uzrokuje bol. Simptomi mogu biti iznenadni, a ako se naglo začepi
krvni sud, tada nastupa akutno stanje.
Razvoj simptoma direktno zavisi o stanju razvoja ateroskleroze u određenom organu (srce, mozak, noge, bubrezi):
* Ateroskleroza koronarnih krvnih sudova uzrokuje koronarnu ishemijsku bolest i akutni srčani infarkt, a ateroskleroza moždanih
krvnih žila moždani infarkt.

* Ateroskleroza perifernih žila nogu uzrokuje snažnu bol u listu pri hodu, a često rezultira potpunim začepljenjem krvnog suda i
gangrenom stopala.


Kako spriječiti
Prema mišljenju stručnjaka, rana prevencija ima najvažniju ulogu u razvoju ateroskleroze. To je bolest koja počinje već u ranom
djetinjstvu i desetljećima se razvija sporo i neprimjetno, ne boli, nema simptoma, a kada se jave prvi znaci, već je vrlo
uznapredovala. Tada se zapravo liječe simptomi, a ne sama bolest.
Mislite li da pripadate rizičnoj skupini, javite se na vrijeme svom lijekaru jer se danas aterosklerotski procesi mogu dobro i na
vrijeme dijagnosticirati modernim dijagnostičkim tehnikama.Raznim postupcima možemo djelovati na faktore rizika koji se mogu
mijenjati. Važno je napomenuti da na produženje i kvalitetu života sami možemo utjecati promjenom načina života i zdravom
prehranom.
 
Pomozi sam sebi

1. Nivoe krvnog pritiska preventivno treba držati do 140/90, a dijabetičari do 130/80 mmHg.
2. Valja izbaciti alkohol (moguće piti samo dva decilitra crnog vina dnevno).
3. Prestati pušiti za to nikad nije prekasno. Ko pušti do dvije kutije dnevno ima 200 posto veću stopu smrtnosti od ishemijske
bolesti.
4. Studije pokazuju da i male doze acetil salicilne kiseline, 100 mg, djeluju preventivno.
5. Preventivno se preporučuju i male doze omega-3 masne kiseline, a ako već imamo aterosklerotske tegobe i povišene
masnoće, trebaju nam puno veće doze.
6. Preporučuje se i vitamin E, no još nije naučno dokazano njegovo djelovanje.
7. Obični bijeli luk, prema nekim podacima, snižava holesterol i 29 posto.
Ako imate dijagnozu i znakove neke aterosklerotske bolesti, trebaju vam i sintetski lijekovi, koji ne samo da snižavaju nivo
masnoća, nego i smanjuju plak, a time ublažavaju tegobe. Ove lijekove uzimati samo po preporuci ljekara.

VAŠ TIM POLIKLINIKE „ATRIJUM“