Zašto je bitno imati pravilne prehrambene navike?

Svaka osoba za odvijanje normalnih životnih funkcija treba energiju koja je pokreće. Sportaš osim energije za osnovne životne funkcije treba dodatnu energiju za treninge i utakmice.Ova energija se obezbjeđuje pravilnom ishranom koja sadrži optimalan odnos ugljikohidrata, masti,proteina, vitamina i minerala. Najvažniji izvor te energije su ugljeni hidrati pa je održavanje njihovih konstantnih vrijednosti u organizmu preduslov dobre igre i ujedno najveći izazov sportskih nutricionista. Trening i prehrana jedno drugo dopunjuju. Tokom napornog treninga tijelo se iscrpi i traži hranjive materije za oporavak, a pravilna svakodnevana ishrana tj. “nabijanjem” tijela novom energijom daje bolji, kvalitetniji i intezivniji performas svakom igraču.

Danas se zna da se ishrana većine sportaša u suštini ne razlikuje od ostale populacije: previše masnoća i premalo ugljikohidrata-dakle sasvim pogrešno. Ispitivanja čak pokazuju da nivo glikogena, koji predstavlja rezerve glukoze-energije, u mišićima i jetri kod igrača nije mnogo veći od onog kod gledalaca.
Svaki sportaš treba da shvati vezu između onog što jede i onog što pokazuje na terenu. Pravilna ishrana znači pravilne prehrambene navike prije, u toku i poslije treninga ili utakmice.

Dokazano je sljedeće da npr. nogometaš, koji počinje utakmicu sa niskim nivoom glikogena u toku utakmice pokriva manje terena, manje šprinta, manje uklizava tj. cjelokupna izvedba je lošija u odnosu na igrača koji ima prvailne hranidbene navike prije utakmice. Rezerve glikogena poslije utakmice su ispražnjene (84 % potrošeno) i igrači izgube 1-5 % svoje težine. Dva sata nakon utakmice mišići su maksimalno podraženi-“otvoreni” da prime glikogen.

To je zlatno vrijeme kad bi sportaš trebao do konzumira obrok. Ako se ne konzumira neki vid UH u ovom intervalu gubi se mogućnost brzog oporavka (mogućnost povreda je veća) i tako utiče na lošu igru u narednim treninzima ili utakmicama.
Mnogi klubovi na vrijeme su shvatlili značaj pravilne prehrane i njen uticaj na igru svakog nogometaša ali značajan broj klubova ovom aspektu ne pridodaje mnono pažnje.Tako npr. Međunarodni sporstki žurnal donosi podatak koji se čini pomalo čudnim da Real Madrid jedan od najboljih klubova na svijetu ima 9 masera a nije zaposlio nikoga da se brine o prehrani sportaša, dok sa druge strane u Premier League Engleskoj 19 od 20 nogometnih timova imaju svoje vlastite stručnjake koji su zaduženi za prehranu njihovih nogometaša.

Dnevne energetske potrebe sportaša kod različitih sportova se podrazumjeva, razlikuju.
Tako kod nogometaša dnevne potrebe iznose oko 3800 kcal. To podrazumijeva da nogometaš mora dnevno unijeti 550 – 600 g ugljenih hidrata, 108 - 130 g masti i 94 – 151 g proteina.
Sportaš tokom svog radnog dana treba da konzumira pet obroka: tri glavna obroka doručak, ručak i večeru, te dvije užine (snacka).



Dr.Omerbašić F.Amir