Ljetne vrućine prijete, zaštite se na pravi način

Ljeto koje je ispred nas, bar po meterološkim predviđanjima biće jedno od toplijih u odnosu na predhodna. Dane sa visokim temperaturama zbog toga treba dočekati što spremnije i pomoći svom organizmu da se što bolje adaptira na tempertaturne ekstreme. Mladi, zdraviji organizmi lakše će podnositi visoke temperture od starijih, hroničnih bolesnika kao i dijece. O potrebama organizma u ovakim uslovima se često piše ali iskustvo pokazuje da većina osoba,ipak ne ponašaju pravilno.
Zbog toga pravilno ponašanje, pravilnu ishrana,te hidraciju treba prilagoditi danima koji su ispred nas.

Općenito, treba izbjegavati boravak na otvorenom između 10 i 17 sati te, ako možete, boravite u klimatiziranim ili dobro provjetrenim prostorijama. Nosite laganu, ugodnu, svijetlu, širu odjeću od prirodnih vlakana, a za izlazak na sunce najbolje je nositi i veći šešir. Pokušajte izbjeći veći fizički napor u ovom periodu.

Na hidraciju odnosno pravilan unos tekućine posebno se mora obratiti pažnja. Najvažniji prirodni mehanizam kojim se ljudski organizam prilagođava visokim temperaturama okoline je znojenje prilikom čega se gube velike količine vode zajedno s elektrolitima (natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, sulfati, karbonati, fosfati i dr.). Zbog toga izgubljenu tečnost i elektrolite bitno je što bolje i pravilinije nadokanaditi. Žeđ nikako ne smije biti indikator pravilne hidracije organizma. Već kad osjetite žeđ može se reći da se tijelo nalazi u početnoj fazi dehidarcije. Zdrave, odrasle osobe bi dnevno trebale unijeti 0,3 dl tekućine po kilogramu tjelesne mase. Starije osobe, djeca trudnice i osobe sa specifičnim bolestima i stanjima zahtijevaju posebno isplaniran i kontrolisan unos tekućine.Generalno, treba piti rashlađene(obična voda, isotonične napitke, rashlađen čaj), ali ne i jako hladne napitke. Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, te pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije, jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organima. Zato ove napitke treba izbjegavati tokom ljeta.


Ljeto je razdoblje vrućine, a organizam stalno svakako ne treba opterećenje hranom koja sama po sebi uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela. Jela koja prijaju zimi, očito je, treba izbjegavati za ljetnih vremena. Jedite laganiju, svježe pripremljenu hranu. Prednost dajte svježem voću i povrću. Ljetna ograničenja osim na masnu hranu odnose se i na namirnice izvore proteina. Naime, za razgradnju proteina u organizmu potrebna je veća količina energije nego za ugljikohidrate i masti. Zato bi ljetni odabir, s obzirom da niti jedna kategorija namirnica u pravilno izbalansiranom jelovniku ne smije biti u potpunosti isključena, trebale biti namirnice koje su izvor lakoprobavljivih proteina. Bijela riba, školjke i rakovi dobri su «ljetni» izvori proteina, a istodobno i izvanredan izvor esencijalnih masnih kiselina .Soja je odlično izbalansirana, visokovrijedna namirnica, i smatra se prikladnim izvorom proteina za sva godišnja doba.

Ljeto nudi čitavu lepezu obojenih plodova voća i povrća, koje uz visok sadržaj vode, žednom tijelu nude i elektrolite koji se vrtoglavo gube zbog pojačanog znojenja i ubrzanog disanja. Zato su lubenica, dinja, paradajz, breskva, salata i brokula popularne ljetne namirnice.

Voće i povrće bogat su izvor i antioksidansa, tvari koje organizam treba kako bi se zaštitio od štetnog djelovanja slobodnih radikala koji u organizmu nastaju i gomilaju se usljed različitih čimbenika, uključujuću i štetno sučevo zračenje.
Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti osigurati će potreban unos kalcija i vrijednih proteina, a pri izboru sira bolje je odlučiti se na svježi kravlji sir, nego na fermentirane sireve s visokim udjelom masti.

Ne zanosite se prehladnim jelima i pićima. Osvježenje koje ćete osjetiti trenutačno je, a ostati će vam samo grčevi, osjećaj nadutosti i ostale slične probavne smetnje koje tijelu stvaraju dodatno opterećenje

dr. Omerbašić F.Amir