Kvinoja je žitarica budućnosti zbog svog izuzetnog sastava

Kvinoja, sveta “majka žitarica” drevne civilizacije Inka, mogla bi postati važna namirnica u budućnosti zahvaljujući otkrivanju
njezinih genetskih tajni.
Naučnici su mapirali genom kvinoje i identificirali gen kojim bi se moglo manipulirati kako bi se uklonio prirodno gorak okus te
žitarice i utro put za znatno širenje njezine komercijalne upotrebe.
Kvinoja dobro podnosi teške uvjete i raste u slanom i tlu loše kvalitete, na visokim nadmorskim visinama i u hladnim
temperaturama, što znači da se može uzgajati na mjestima gdje bi druge žitarice, poput pšenice ili riže, teško uspijevale.
Botaničar Mark Tester sa Naučno-tehnološkog fakulteta kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji izdvojio je gen kvinoje koji uzrokuje
proizvodnju saponina, hemijskih spojeva koji joj daju gorak okus. Ta spoznaja može omogućiti uzgoj kvinoje bez saponina i
proizvodnju slađeg sjemena.
Sada se kvinoja nakon žetve moči i suši kako bi se uklonili saponini.
“Kvinoja se aposlutno nedovoljno iskorištava-rekao je Tester u radu objavljenom u časopisu Nature. -Visoko je nutritivna, nema
glutena, bogata je proteinima, mineralima i vitaminima i važno, ima vrlo dobar balans aminokiselina, što je neobično za žitarice.
Kvinoju se može koristiti isto kao rižu ili pšenicu. Može biti skuhana i poslužena kao zaseban obrok, može se pretvoriti u
tjesteninu, biti dodatak u juhama, jesti kao žitarica i fermentirati za proizvodnju piva-kaže Tester.
Kvinoja je minorna biljka, uzgaja se uglavnom u Peruu i Boliviji. Ali, s trendom širenja zdrave prehrane, raste joj popularnost i na
zapadu.