Sistematski pregledi – pregled od glave do pete

Iako je glavni cilj medicine liječiti bolesne, ideal kojem se teži je sprečavanje da do bolesti dođe. Ponekad je bolest nemoguće
izbjeći, no izuzetno je korisno njeno otkrivanje u ranom stadiju, kako bi se mogla što uspješnije izliječiti. I zato su preventivni
pregledi od neprocjenjive važnosti
Sistematski pregled – čim izgovorimo tu riječ pomislimo na đačko doba, oni malo stariji i na pripreme za odlazak u vojsku.
Kasnije, nažalost, nas liječnici vide uglavnom kad smo bolesni. Doduše, cilj medicine je liječiti bolesne, ali ideal kojem se teži je
spriječiti bolest ili je barem otkriti u ranom stadiju kad je liječenje brže i uspješnije.

Koliko je zdravih?
Šta je zapravo sistematski pregled? To je detaljni je pregled čitavog tijela, kao i većine organa u nastojanju da se bolest otkrije u
ranom stadiju. Pacijent se pregleda “od glave do pete”, najbolji je rezultat kad se utvrdi da je dotična osoba zdrava, ali ako
rezultati pregleda ukažu na bilo kakav problem, započinje liječenje.
Pitanje je koliko nas je zdravih ako se u obzir uzme porast brojnih faktora rizika koje sa sobom nosi moderan način života. Među
njih spadaju nezdrava i nepravilna prehrana, sjedilački način života bez dovoljno tjelesne aktivnosti, stres i pušenje.
Do oštećenja krvnih žila, srčanog infarkta i moždanog udara dovodi i sve veća učestalost povišenog krvnog pritiska, prekomjerne
tjelesne težine, šećerne bolesti te povišenih masnoća u krvi.
Dešava se ne tako rijetko da faktori rizika za sve ove bolesti godinama “čuče” u nama, nismo ih ni svjesni, a otkrijemo ih tek na
sistematskom pregledu. Nije riječ samo o rizicima za kardiovaskularne bolesti, tu su učestale maligne bolesti, oboljenja organa za
disanje, problemi sa probavom, kostobolja…
Sistematski pregledi posebno su značajni za otkrivanje malignih oboljenja – raka
prostate u muškarca, raka dojke i materice u žena, raka želuca i debelog crijeva te raka pluća. Uspjeh u liječenju i njihova daljnja
prognoza značajno ovise o što ranijem otkrivanju tih bolesti, budući da se one često razvijaju podmuklo, bez gotovo ikakvih
simptoma.
Redovni sistematski pregledi omogućavaju pravovremeno otkrivanje određenih malignih promjena, bilo pomoću tzv. screeninga
ili probiranja (kao što je određivanje koncentracije PSA kod muškaraca te mamografija i ultrazvuk dojke u žena), bilo ciljanom
dijagnostikom kod članova porodice osobe oboljele od neke maligne bolesti.

Pregledi za žene
Postoji nekoliko vrsta sistematskih preventivnih pregleda odraslih za određene ciljne grupe – za žene, muškarce, menadžere…
U skladu s preporukama i normama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svakisistematski pregled odraslih žena mlađih od
50 godina trebao bi zadovoljiti određene kriterije kako bi se potvrdilo ili eliminiralo postojanje nekih faktora rizika.
Na prvom je mjestu laboratorijska dijagnostika. Rezultati tih biokemijskih pretraga već mogu uputiti postoji li i gdje prikriveni
poremećaj u radu organizma, a na njima se bazira i osnovni internistički pregled. Nakon tih osnovnih pregleda i pretraga,
ispitanica bi trebala proći kroz nešto detaljniji niz specijaliziranih pretraga.
To su ginekološke pretraga od kojih posebno treba naglasiti papa-test, zati gastroenterološki pregled (jetra, žuč, gušterača,
bubrezi). Temelj kardiološkog pregleda je, naravno, analiza elektrokardiograma (EKG), a spirometrija je osnova pulmološkog
pregleda. .
Obavezan dio sistematskih pregleda u žena je i ultrazvuk dojki u svrhu ranog otkrivanja karcinoma, što otvara široke terapijske
mogućnosti i mogućnosti potpunog izlječenja.
Sa starenjem raste učestalost pojave malignih bolesti, a također se otvaraju vrata i najozbiljnijojbolesti žena u dobi nakon
menopauze – osteoporozi.Zato se ženama starijim od 50 godina preporučuje i mjerenje gustoće kostiju, denzitometrija.
Od ostalih dodatnih pretraga preporučljivo je obaviti ginekološki ultrazvuk i mamografiju, a savjetuje se i analiza stolice na okultno
krvarenje kako bi se što ranije mogao otkriti rak debelog crijeva.

Šta se pregleda kod muškaraca?

Za razliku od sistematskih pregleda žena, bazični sistematski pregled muškaraca mlađih od 50 godina prema preporuci Svjetske
zdravstvene organizacije još je jednostavniji. Osim obavezne laboratorijske dijagnostike te osnovnog internističkog pregleda
treba obaviti i temeljni gastroenterološki, kardiološki i pulmološki pregled.
Muškarci starije dobi suočeni su s jednom prijetnjom – prostatom. Naime, rak prostate je najčešća zloćudna bolest u muškaraca.
Zbog toga se starijim od 50 godina preporučuje test na PSA (prostata-specifični antigen), a radi se o specifičnom biokemijskom
markeru koji pomaže uhvatiti eventualni rak prostate u ranom stadiju bolesti.
Osim toga, i dobroćudno povećanje prostate može prouzročiti čitav niz uroloških problema, od nemogućnosti mokrenja i bolnog
mokrenja uz osjećaj žarenja, pa do vrlo učestalog noćnog mokrenja.
To je razlog zašto se muškarcima te dobi, izuzev osnovnog urološkog pregleda, savjetuje urološki ultrazvuk i mjerenje protoka
mokraće. Ovom potonjom pretragom mjere se brzine protoka urina kroz mokraćnu cijev i tako sakupljaju informacije vrijedne za
dijagnostiku i daljnje liječenje.
Naravno, kao i kod sistematskog pregleda žena, analiza stolice na okultno krvarenje neopisivo je bitna pretraga u otkrivanju raka
debelog crijeva.

Kome su potrebni menadžerski pregledi?
Menadžerski pregledi također spadaju u sistematske preventivne preglede, ali su puno opsežniji. Proširenom paletom pretraga
nastoji se rano otkriti bolest u grupi ljudi za koje se pretpostavlja da su izloženi povećanom stresu, a to su danas, osim
menadžera, praktički svi zaposleni ljudi.
Naime, neprestana borba da se zadrži posao i da se ostvari što veći profit glavni je faktor koji doprinosi nastanku stresa i razvoju
niza zdravstvenih problema.
Menadžerski pregled za žene obuhvaća sve ono što bi se trebalo napraviti u osnovnom sistematskom pregledu, uz dodatak
neurološkog pregleda, pregleda štitnjače, antistres programa i proširenog kardiološkog pregleda.
Neurološki znaci – ultrazvuk s kolor dopplerom krvnih žila glave i vrata kako bi se mogao procijeniti kvaliteta moždane cirkulacije.
Te informacije su važne zato što je moždani udar vodeći uzrok invaliditeta i radne nesposobnosti u svijetu i u nas.
Ultrazvuk i hormoni štitnjače otkrit će nam postoji li možda neki poremećaj u radu štitne žlijezde, a ispitivanje nivoa stresa te
vježbe psihofizičke relaksacije temelj su antistres programa.
Osim EKG-a, kardiološki se preporučuje ergometrija, tj. test opterećenja koji služi za procjenu funkcionalnog kapaciteta (rezerve)
srca, a funkciju srčanog mišića i zalistaka najbolje se procjenjuje ultrazvukom srca.
Postoje li određeni simptomi isplati se podvrgnuti gastroskopiji (uz dijagnostiku infekcije bakterijom Helicobacter pylori iz uzoraka
želučane sluznice) i kolonoskopiji pod općom anestezijom. Ženama starijim od 40 godina preporučuju se mamografija i
denzitometrija.
Pregledu muškaraca također su dodane komponente antistres programa, neurološkog i proširenog kardiološkog pregleda, no
zbog puno manje učestalosti tegoba sa štitnom žlijezdom u usporedbi sa ženskom populacijom, nije potrebno vaditi hormone i
raditi ultrazvuk štitnjače.
S druge strane, detaljni urološki pregled se kod zaposlene populacije preporučuje bez obzira na dob. Također, test na PSA bi
trebali napraviti svi muškarci stariji od 40 godina, a kao i kod ženskih menadžerskih pregleda, u slučaju pojave određene
simptomatologije može se učiniti gastroskopija i kolonoskopija pod općom anestezijom.

ZAPAMTI
Sistematski pregled trebalo bi obaviti jednom godišnje ili barem jednom u dvije godine, što ovisi o dobi, zdravstvenom statusu i
postojanju faktora rizika za razvoj određenih oboljenja. Starija životna dob, jedna ili više kroničnih bolesti te maligne i neke druge
teže bolesti u obitelji opravdavaju i češće sistematske preglede. Najvažnije je biti svjestan kako je spriječiti pojavu neke bolesti
ipak mnogo učinkovitije i jeftinije nego je kasnije liječiti.

Šta se traži u laboratoriji
laboratorijski pregled obuhvata:
analizu kompletne krvne slike (KKS) i sedimentacije eritrocita (SE),
utvrđivanje nivoa kreatinina, urične kiseline, bilirubina, ureje i šećera u krvi (GUK),
pregled enzima (AST, ALT, ALP, gamaGT) i elektrolita (natrij, kalij, kalcij),
analizu lipidograma (ukupni, LDL- i HDL-kolesterol, trigliceridi) te
analizu urina.
Piše: Prim. dr. Mirsad Đugum