Koronarna bolest srca

Odgovori na pitanja o bolesti koja je i danas jedan od najčešćih uzroka smrti.
Koronarna bolest je u današnje doba u razvijenim zemljama jedan od najvažnijih uzroka smrtnosti, ali koji se pravovremenom
dijagnostikom i liječenjem može značajno smanjiti. Zato je vrlo važno na vrijeme prepoznati znakove koji pobuđuju sumnju u
postojanje bolesti.
Svi oboljeli od koronarne bolesti srca svrstavaju se u dvije jasno odvojene grupe: bolesnici sa akutnim tokom bolesti (akutni
infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris, teži poremećaji srčanog ritma i popuštanje rada srčanog mišića) i bolesnici sa
hroničnim tokom bolesti (stabilna angina pektoris).
Bolesnici sa akutnim infarktom miokarda i nestabilnom anginom pektoris moraju se liječiti u bolnici, u koronarnoj jedinici.
Bez obzira u kojem se kliničkom obliku javi ova bolest, najvažnija je pojava bolova u grudima.

Bol u grudima
Ti bolovi kraćeg trajanja koji prestaju nakon obustavljanja provocirajućih uzroka koji su ih izazvali (kao što je fizički napor,
uzrujavanje, izlaganje hladnoći) ili nakon uzimanja lijeka, znak su prolaznog smanjenje prokrvljenosti ili ishemije dijela srčanog
mišića (bolesti poznate još kao angina pektoris).
Jaka neprolazna trajna bol u grudima uvijek budi sumnju na srčani infarkt. Na žalost, ta bol nije stalan znak koronarne bolesti.
Ishemija može biti “nijema”, prisutna, ali bez bolova i može se dijagnosticirati samo prolazno u trenutku trajanja ili kao trajno
prisutne ožiljne promjene (kao posljedice nastanka srčanog infarkta) na temelju karakterističnih promjena u EKG – u. Zato za
neke koronaropate kažemo da “su prehodali srčani infarkt”.

Šta je to koronaropata?
– To je bolesnik čija bolest zahvaća jednu ili više koronarnih arterija ili njihovih ogranaka dovodeći do oslabljene opskrbljenosti
pripadajućeg srčanog mišića.
Da li svi takvi bolesnici dobiju infarkt miokarda?
– Što više faktora rizika pojedinac ima, veći je i rizik pojave angine i infarkta.
Koji su najčešći faktori rizika?
– To su: pušenje, povišen holesterol, visoki krvni pritisak, pretilost, fizička neaktivnost, stresni način života, porodična sklonost,
šećerna bolest…
U kojim godinama rizik raste?
– Raste kod muške populacije poslije 45. godine života, a u žena poslije menopauze, dakle obično nakon 55. godine.
Koji rizici se smatraju potencijalno dodatnim?
– Uzimanje estrogenske terapije povećava zgrušavanje krvi, tj sklonost stvaranju plakova, uzimanje NSAR (nesteroidnih
antireumatika) koji se uzimaju u većim količinama i duže vremena, istovremeno smanjuju povoljan efekt acetilsalicilne kiseline.
Da li aterosklerotsko suženje krvne žile jedino dovodi do blokade protoka krvi, a time i kisika, za opskrbno područje srčanog
mišića?
– Može i plak koji se otkine s nekog mjesta začepiti arteriju i time iznenadno uzrokovati ishemiju i jaku bol. U nekim stanjima jakog
stresa oslobađaju se hormoni kao adrenalin, koji stežu arterije, istovremeno dižu krvni pritisak i frekvenciju pa tako može nastati
blokada protoka s istim rezultatom kao kod suženja krvne žile.
Gotovo uvijek je uključena i ateroskleroza, ali iznimno krvne žile mogu biti intaktne. Ovakav spazam mogu uzrokovati i: hladna
voda, kokain, jaka emotivna uzbuđenost itd…
Koji su simptomi?
– Angina i njeni ekvivalenti: Prsna bol može biti tupa, ali i oštra, probadanje, nelagoda, pritisak sa širenjem u lopaticu, rame, ruku,
vrat, čeljust, želudac uz mučnine, povraćanja, nedostatak zraka, gušenje, kašalj, štucanje…
Ako bol ne popusti na uzeti nitrogicerin nakon 5 minuta, potrebno je odmah ići u hitni interni prijem.
Dispnea je ekvivalentna angini i može značiti akutno koronarno zbivanje.
Koje druge ozbiljne bolesti dolaze sa sličnim simptomima?
– Ako se bol pojačava u minutama, povremeno popušta pa se vraća, najvjerovatnije je riječ o akutnom koronarnom zbivanju, ali
ako raste u sekundama moglo bi se raditi o drugom ozbiljnom problemu – aneurizmi aorte.
Perforacija ulkusa duodenuma, perforacija žučnog mjehura i neke druge bolesti gastrotrakta mogu imati burnu kliničku sliku
sličnu koronarnom zbivanju.
Da li može biti infarkt miokarda bez simptoma?
– Rijetko, ali postoje “tihi” infarkti, a to je najčešće kod dijabetičara ili kod drugih bolesti s polineuropatijama.
Da li se treba javiti u hitnu ako nismo sigurnida je infarkt?
– Da i uvijek, jer javljanje na vrijeme spašava život.
Šta treba napraviti odmah?
– Dok se čeka hitna: mirovati, uzeti andol 100.
Šta će uraditi na klinici?
Napraviti EKG praćenje, kontrolne laboratorijske parametre, pratiti krvni pritisak, disanje, opskrbu kisikom, smanjiti bol. Ukoliko je
jasno da se radi o infarktu odmah će pokušati rekanalizaciju začepljene krvne žile da spriječe oštećenja na srčanom mišiću – tj.
slijedi perkutana transkateterska angioplastika koja je odlična metoda rekanalizacije začepljene koronarne krvne žile.
Potrebno ju je što prije izvesti u roku od nekoliko sati po začepljenju, jer mišićno tkivo odumire i što je duže bez opskrbe teže će
se oporaviti. Ovo se izvodi ako je ikako moguće.
Ako je slučaj da se radi o takvim promjenama na srčanim krvnim žilama da je potrebno napraviti bypass graftom krvne žile uzete s
drugog mjesta i prespojiti na krvne žile srca tako da se omogući opskrba krvlju ugroženog miokarda, to je ozbiljan hirurški zahvat,
ali spašava ugrožen srčani mišić.
Kad se napušta bolnica?
– Sve ovisi kako je bio zbrinut pacijent s akutnim koronarnim zbivanjem: da li je zakasnio pa je prebolio infarkt kod kojeg
katetarizacija i rekanalizacija nije imala smisla, ili je došao na vrijeme i napravljena je rekanalizacija i ugrađen mu je stent, ili je
podvrgnut hirurškom zahvatu i dobio je premosnice.
Rehabilitacija je najkraća kod onih koji su napravili katetarizaciju, dobili stent i spasili ugroženi miokard. Kod onih koji su zakasnili
i preboljeli infarkt, oporavak ovisi o veličini i lokalizaciji infarkta. A kod onih koji su imali hirurški zahvat s otvaranjem grudnog koša
i ugradnjom premosnica oporavak je zahtjevan i malo dulji, ali uspješno je sačuvan miokard.
Dakle, bolnica se napušta nakon provjere opskrbljenosti mišića krvlju. Ukoliko je nalaz zadovoljavajući, bolesnik može kući.
Treba napomenuti da se u bolnici redovito provodi primarna rehabilitacija, a potom u banjama sekundarna, a kasnije tokom
cijelog života bolesnik mora provoditi tercijarnu rehabilitaciju, tj. voditi strogo računa o svim navedenim mjerama.
Kako se dalje ponašati i spriječiti ponovni napredak bolesti?
– Promijeniti stil života je ključna stvar:
prehrana s malo masnoća, pretežno kuhano bijelo meso, povrće, voće, antioksidansi u obliku voća, vitamina,
antiagregacijski i trombolitički lijekovi,
umjerena svakodnevna tjelesna aktivnost,
regulacija krvnog pritiska, ritma, tjelesne težinete regulacija istovremenih bolesti: dijabetesa, bubrežne insuficijencije, adenoma
nadbubrega, bolesti štitnjače itd..
Svakako treba izbaciti pušenje, alkohol, reducirati kafu.
Posebno se treba čuvati stresa, govoriti o svojim problemima s psihologom i psihijatrom, vježbati tjelovježbe, meditaciju,
opuštanje, zauzeti pozitivan stav prema životu. Kontrolirati tjelesnu masu.
Redovito uzimati terapiju.
Obavezni lijekovi:
Treba spriječiti plakove u krvi – uzimati acetilsalicilnu kiselinu
Spriječiti visok holesterol – dijeta i uzimati statine.
Smanjti srčani rad – uzimati betablokatore.
Regulirati krvni pritisak – diuretici, AC inhibitori.
Regulirati aritmije – antiaritmici.

Piše: Prim.mr.sci.dr. Mirsad Đugum